Poslodavci koji će sami obavljati poslove zaštite na radu ili koji će te poslove povjeriti svom ovlašteniku dužni su se osposobiti odnosno osigurati osposobljavanje svog ovlaštenika za obavljanje tih poslova najkasnije do 9. listopada 2004. godine temeljem članka 5. Pravilnika o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (Nar. nov., br.114/02). Obvezu osposobljavanja nemaju oni poslodavci, odnosno ovlaštenici koji su završili najmanje odgovarajuća specijalistička usavršavanja iz područja zaštite na radu kod pravnih osoba registriranih za poslove obrazovanja odraslih na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje. Obveznici primjene odredaba navedenog Pravilnika su poslodavci koji zapošljavaju do 50 radnika, poslodavci kojima rješenjem inspektora rada nije naređeno da zaposle stručnjaka zaštite na radu i poslodavci koji zapošljavaju više od 50 radnika kojima je ministar nadležan za rad dozvolio da se poslovi zaštite na radu obavljaju bez zapošljavanja stručnjaka zaštite na radu. Sustav zaštite na radu čine Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 59/96, 94/96 i 114/03) kao sustavni, temeljni propis i cijeli niz podzakonskih propisa koji uređuju pojedine ciljane segmente zaštite na radu bilo prema području primjene bilo prema subjektima primjene. Zakon o zaštiti na radu (u nastavku teksta: Zakon) utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu kao i sustav pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s zaštitom na radu te zaštita okoliša. U uvodnom dijelu Zakona o propisano je jamstvo osobite zaštite radi očuvanja nesmetanog duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Pored Zakona, najvažniji podzakonski propisi koji će biti predmetom prikaza u ovom VODIČU su:

• Pravilnik o izradi procjene opasnosti (Nar. nov., br. 48/97, 114/02 i 126/03),
• Pravilnik o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu (Nar. nov., br. 114/02 i 126/03),
• Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (Nar. nov., br. 114/02 i 126/03),
• Pravilnik o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu (Nar. nov., br. 114/02 i 126/03),
• Pravilnik o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (Nar. nov., br. 114/02).

Pored naprijed navedenih pravnih izvora koji uređuju sustav zaštite na radu prava, obveze i odgovornosti u vezi s zaštitom na radu propisani su i u drugim pravnim izvorima. Tako se izravno i/ili neizravno pravila o zaštiti na radu nalaze i u propisima radnog zakonodavstva, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost zdravlja osoba na radu i drugih osoba te u kolektivnim ugovorima.